« Veljača 2021 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
Ova aplikacija namijenjena je svima Vama, ali je posebno prilagođena djeci i omogućuje prijavljivanje: sadržaja na internetu za koji sumnjate da je nezakonit i odnosi se na različite oblike iskorištavanja i zlostavljanja djece.
Na dan svetog Ambrozija 7. prosinca zaštitnika pčela, pčelara i svih mednih preparata i nakon svetog Nikole naš kombinirani odjel 1. i 4. razreda posjetila je učiteljica, profesorica hrvatskog jezika Dragana Fadić, rodom sa otoka Visa iz mjesta Komiža.
Na satu prirode i društva s učenicima prvog razreda obrađena je nastavna jedinica Sveti Nikola, a na satu hrvatskog jezika s četvrtašima je obrađena nastavna jedinica Književni jezik i zavičajni govor.
Učiteljica je s učenicima razgovarala o značaju blagdana svetog Nikole u Komiži sa običajem paljenja stare gajete (malog brodića). Učenici su pogledali i dokumentarni film o tom običaju.
Na otoku Visu sveti Nikola naziva se sveti Mikula. Budući da su Komižani uglavnom bili ribari i pomorci sveti Nikola bio im je značajan svetac kao zaštitnik pomoraca i putnika.
Naša gošća učiteljica Dragana Fadić nakon toga najavila je dvije dijalektalne pjesme na komiškoj čakavštini (koja je u stvari cakavština) autora Tonka Božanića, Pepe kalofata (brodograditelj) Sveti Mikula i drugu A co, autora Joška Božanića.
Nakon toga naša gošća pročitala je učenicima obje pjesme na izvornoj komiškoj čakavštini.
Sveti Mikula
Pet prosinca
Na svetega Mikule žežin
Za Europu prefin
Invijol veliki čin
U Komižu
Iz Lucice
Portila gajeta
Pul Mustera
Trulne kosti
Da ugrije
U splandaju
Ugnja
Nebon
Da zaplije
Komiško užonca
Sa gorenjem broda
Karšćonski je timbar
Harvoškega noroda
Sveti naš Mikula putnik
Za tvoju slavu
Komiški jr žuvit
Ove brode
Ove gajete
Užeć i zapolit
I tebi se pomolit
Da mornorima
Gre vitar infaur
Da težoci
Napune pritur
I riborima
Zapine sardele
S gajetun
Jopet u budele
Tonko Božanić Pepe, kalafot iz Komiže
A co
A co
ako zakoco
a co
ako zadije
ako se razbije
a co?
A co
ako vitar forco
a co
ako kulaf dvine
ako lonp ošine
a co?
A co
ako se kogo' ispanco
a co
ako se komu uža zamorsi
ako se komu son izvorši
a co?
A co
ako sidro zarasko
a co
ako misec istece
ako riba utece
a co?
A co
ako se perikulo
a co
ako se borka porine
ako se riba ne dvine
a co?
A co
ako nevera dogno
a co
ako more nagorne
ako se brud izvorne
a co?
A co
ako vrime rebalto
a co
ako zabare pasaju
ako drugi ofangaju
a co?
A co
ako se izgosi ferol
ako kurent
ako vitar
ako fortunol
a co
ako sidro
ako zarasko
ako nevera
ako dogna
a co
ako misec
ako istece
ako riba
ako utece
ako uža
ako se zamorsi
ako son
ako se izvorši
a co?
A co
ako te more poguco
a co
ako te nevera izi
ako te vej ni
a co?
A co
ako ni co?!
Joško Božanić
Pred kraj posjeta učiteljica je na ploči napisala broj citiri mijora citorsta citardeset i citiri. Učenici su se trudili i nije im išlo loše. Radilo se o broju 4 444.
Cilj ovog posjeta bio mi je da učenicima četvrtog razreda približim i da sami uoče razliku između zavičajnog i književnog jezika i to jednog od triju narječja hrvatskog jezika čakavsko narječje od izvornog govornika.